• Početna »
  • Hrvatska »
  • Slavonski Brod: Održana edukativna radionica “Planiranje obitelji i prevencija maloljetničkih brakova”
Slavonski Brod: Održana edukativna radionica “Planiranje obitelji i prevencija maloljetničkih brakova”

Slavonski Brod: Održana edukativna radionica “Planiranje obitelji i prevencija maloljetničkih brakova”

Foto: Čedo Todorović

Autor: Romski Portal / Čedo Todorović

SLAVONSKI BROD – U prostorijama Mjesnog Odbora “JOSIP RIMAC”, 07. prosinca je održana edukativna radionica “Planiranje obitelji i prevencija maloljetničkih brakova”. Edukativnu radionicu je organizirao Informativno-Pravni Centar iz Slavonskoka Broda u sklopu projekta “Preventivno djelovanje u cilju sprječavanja maloljetničkih brakova među romskom populacijom Grada Slavonskog Broda” kojeg financira Grad Slavonski Brod.

Stručni predavači i gosti, gđa Anica Gusak-Krajnović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod i gđa Mirjana Dolibašić-Pešut, pedagoginja OŠ „Đuro Pilar“.

U uvodnom dijelu, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod, Anica Gusak-Krajnović je naglasila da je svako novorođeno dijete dar u obitelji. “Centru za socijalnu skrb se može pomoći sa pravovremenom informacijom o trudnoći da bi se ta trudnoća mogla kontrolirati i da dijete nakon što se rodi ostvari sva ona prava koju mu zakon omogućava. Prva stvar je da dijete dobije svoje ime, da dobije rodni list u kojemu su upisana oba dva roditelja i da koristi sva ona prava kao i sva djeca koja su rođena od punoljetnih majki, a ne od maloljetnih”, naglasila je gđa Gusak-Krajnović.

Mirjana Dolibašić-Pešut, pedagoginja OŠ „Đuro Pilar, je ohrabrila maloljetne djevojke i dečke koje idu u školu, da se osim centra za Socijalnu skrb, mogu također za svaku pomoć mogu obratiti za pomoć školi i nastavniku, te je pozvala sve djevojke da budu odgovorne prema sebi.

Nataša Kovačević, izvršna direktorica IPC-a, kje pročitala izvješće pučke pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2015 godinu u kojemu je naglašeno da 60% romskih djevojaka ulaze u izvanbračnu zajednicu sa 13 i 14 godina, a prvo dijete rađa sa 15 godina. Pitala je prisutne da li se ti podaci mogu prenijeti i na romsku zajednicu u Slavonskome Brodu.

Poslovna sposobnost

Kada se trudnoća dogodi prije 16 godina, djevojka ide po jednom posebno osjetljivom programu, nije u mogućnosti dobiti dozvolu za zaključenje braka sa parterom ili ocem djeteta. To može tek poslije 16-e godine. Svako rođeno dijete do 16 godine se upisuje u rodni list, bez imena oca, upisuje se prezime majke. Kada dođe u CSS prije 16-e godine, treba doći sa svojim zakonskim zastupnikom, skrbnikom ili osobom koja o njoj brine, te onda CSS pokreče postupka kojemu se tom djetetu dodjeljuje ime. Pita se majku koje ime želi za svoje dijete i pitaju se one osnovne informacije o ocu djeteta. Često majke ne žele reći podatke o ocu djeteta, jer se najčešće radi o ocu djeteta koji je stariji od 18 godina pa stoga otac može preuzeti skrb o djetetu. Poslovna sposobnost se može steći i sa 16 godina. Nakon što se podnese zahtjev za poslovnu sposobnost prije punoljetnosti, onda stručni tim centra koji se sastoji od psihologa, pravnika i socijalnog radnika vrši jednu procjenu da li ta djevojka sa 16 godina spremna preuzeti sva prava i obveze, odnosno da li je spremna preuzeti odgovornost za zahtjev koji je podnijela. Ako dobije odobrenje za stjecanje poslovne sposobnosti, majka preuzima skrb o djetetu i to dijete više nije pod skrbništvom, naglasila je ravnateljica Centra za socijalnu skrb, naglasila je Anica Gusak-Krajnović, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Slavonski Brod.

Doktorica školske medicine sa Zavoda za javno zdravstvo, Patricija Raguž, je naglasila kako školska medicina provodi program preventivnih mjera. Najveći je problem što postoji tri liječnika školske medicine na cijelu županiju. “Kroz zdravstveni odgoj po razredima imaju plan što se sve treba raditi. Kreče se od petog razreda. Kreće se sa predavanjima. Priča se o pubertetu, a sa curama se priča o mjesečnom ciklusu. U osmim razredima vodi se sistematski pregled. Sa osmašima se jako puno priča o bilo kakvim navikama (pušenje, alkohol pa i o seksualnim odnosima). U drugom srednjem bi se također trebao raditi zdravstveni odgoj, ali ne stignu jer nemaju doktora puno”, naglasila je doktorica Raguž.

Robert Radić, predsjednik Udruženja Roma “Ludari” Rumunjskog porijekla je naglasio da maloljetnih i ugovorenih brakova od 16 godina pa niže u njegovom dosadašnjem radu sa romskom zajednicom takvih brakova nije bilo. “Bilo je onih sa 16 ili 17 godina, ali su se ti brakovi rješavali preko CSS-a i preko suda da se brak odobri. U školama se treba sa mladima već od 12 godina provoditi seminari, radionice i tribine. Najveći problem u naselju je konzumacija marihuane. Tu marihuanu kupuju djeca čak i sa 10 godina, a policija je sa svime upoznata. Taj problem se najviše počeo dešavati sa osoba koji su se vratili iz Nizozemske, i to već dugih 17 godina. Policija provodi edukacije po školama o prevenciji ovisnosti i edukacije o vršnjačka naselja, ali od toga nema koristi jer u naselju se to i dalje koristi”, izjavio je Radić.

“Potrebno je da se nastavi sa ovakvim tipom edukacija i to da budu višednevne da se i sami mladi uključe u raspravi. Prije je bilo puno maloljetnih brakova i trudnoća ali zadnjih par godina toga nema. Brakovi koji se dogode u naselju su vršnjački brakovi”, naglasio je Đef Radić.