Saborski zastupnik Veljko Kajtazi: “Ja sam legitimni predstavnik Roma u Hrvatskoj”

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi: “Ja sam legitimni predstavnik Roma u Hrvatskoj”

Foto: Sanjin Strukic/PIXSELL
Autor: Hassan Haidar Diab

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi često je u fokusu javnosti zbog svojih britkih političkih poruka. Čovjek koji u Saboru predstavlja Rome ovih je dana ponovno izazvao pozornost primjedbom na naziv predstave “Ciganin, ali najljepši”, koja je nedavno premijerno prikazana u HNK. S Kajtazijem smo razgovarali o tome, privatnom životu, ali i o problemima hrvatskih Roma.

Kako je danas biti Rom u Hrvatskoj, što vas najviše tišti?

Danas je općenito jako teško biti Rom. I prije nego što sam postao saborski zastupnik, sam sebi postavljao sam pitanje je li teže biti Rom ili opstati kao Rom. To govorim zato što od samog početka postoje predrasude prema Romima i od kada znam za sebe prisutna je diskriminacija Roma. Diskriminaciju i predrasude osjećao je svaki Rom, bez razlike gdje se rodio i živio… Rođen sam u multinacionalnom gradu na Kosovu, Kosovskoj Mitrovici. Tamo sam proveo 13 i pol godina, nakon čega sam krenuo u srednju vojnu školu u Rajlovac pokraj Sarajeva, gdje sam završio i vojnu akademiju, a moj prvi zadatak službovanja bio je Zagreb. Svu snagu i poticaj za sve što sam postigao u životu davala mi je moja obitelj, a posebno majka koja je bila nepismena. Nas je bilo šestero, a ja sam treće dijete. Svi smo završili studije, što je jako rijetko u romskim obitelji. Mama nam je svima uvijek govorila da moramo biti bolji od drugih, s posebnim naglaskom na obrazovanje. Počeo sam trenirati karate 1972. i postao jedan od najboljih u svojoj generaciji. Pokazao sam da i Romi mogu biti najbolji. Tako sam 1981. proglašen najboljim sportašem Hrvatske.

Obišli ste ovih dana Rome u Međimurju i okolici Siska, što su vam poručili?

Za razliku od drugih nacionalnih manjina, romska zajednica ima nekoliko strateških dokumenata koje je donijela Vlada, a koji nisu realizirani. Na žalost, iako su ti dokumenti, koje je Vlada donijela o poboljšanju uvjeta života Roma, jako dobri, te su njima obuhvaćeni svi problemi, teško ih se provodi na operativnoj razini, a za to ne postoji nikakva odgovornost. Romi nemaju osnovne uvjete za život, još uvijek imaju problema sa stanovanjem, školovanjem, zapošljavanjem i sa zdravstvenim osiguranjem. Tu ulaziš u začarani krug. U romskim naseljima još nema vode, struje i asfalta jer nema dovoljno političke volje za rješavanje tih problema. U Hrvatskoj ima 17 tisuća Roma, a samo je 20 posto njih riješilo svoje probleme. Sami, bez pomoći države i fondova Europske unije.

Jeste li razgovarali s premijerom Plenkovićem, što vam je rekao?

Problem Roma u Hrvatskoj nije samo zbog ove Vlade, već zbog svih Vlada u Hrvatskoj. Na žalost, ti problemi postoje otkad su Romi na ovim prostorima. Procjenjuje se da su prvi Romi na područje Hrvatske, odnosno Dubrovnika, došli još u 14. stoljeću. Romi su prihvatili i običaje i kulturu u svim zemljama u koje su došli. Mijenjaju imena i prezimena kako bi opstali u ovom društvu koje im ne pruža ni minimum. Nije dovoljno nekom omogućiti školovanje ako mu se poslije neće otvoriti mogućnost zapošljavanja. Nas Roma ima oko 25 milijuna u Europi i nemamo svoju matičnu državu, ali unatoč diskriminaciji i predrasudama, opstajemo. Službeno je u Hrvatskoj zaposleno samo pet Roma koji rade u javnim ustanovama! Otkad sam postao saborski zastupnik prije sedam godina, uspio sam napraviti iskorak, ali to nije dovoljno. Pokrenuli smo i proces legalizacije romskih naselja. Ali, za to treba jako puno sredstava i zato bi Vlada to trebala preuzeti na sebe i izvući potrebna sredstva iz fondova EU. Dosad smo procesom legalizacije obuhvatili više od tisuću romskih objekata, a od ove Vlade očekujem da proces završi.

Cijeli intervju pročitajte na: www.vecernji.hr.