Romi: marginalizirani, ali ne i progonjeni

Romi: marginalizirani, ali ne i progonjeni

Autor: Zoran Arbutina

Trećina potražitelj azila iz zemalja Zapadnog Balkana regiji romskoj manjini. Mada su Romi često u nepovoljnom položaju u svojoj domovini, to ne znači da imaju pravo na azil.
U Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj i na Kosovu Romi žive stoljećima. Ipak, oni su tamo marginalizirani i diskriminirani. Nazivaju ih “Ciganima” iu prošlosti su često bili progonjeni. Danas ih u najboljem slučaju – toleriraju. Rijetko kad su prihvaćeni kao ravnopravni građani. “To je manjina koja je društveno marginalizirana u svim zemljama i isključena iz društvenih, političkih i ekonomskih oblika organiziranja”, kaže Željko Jovanović, ravnatelj Ureda Romska inicijativa Fonda za otvoreno društvo u Budimpešti. Rezultat: Gdje god da žive, Romi pripadaju najsiromašnijem sloju društva. “Prema podacima UN, 40 posto Roma živi na rubu siromaštva”, kaže Jovanović.

Zato mnogi traže sreću i izlaz iz beznađa u Zapadnoj Europi, često u Njemačkoj. Putovanje na Zapad je postalo lakše: Romi iz Bugarske i Rumunjske, kao građani EU, mogu putovati bez ograničenja. Za ljude iz Srbije, Makedonije, Bosne i Hercegovine i Albanije, vize su ukinute. Samo građanima Kosova je i dalje potrebna viza za Njemačku. Kada stignu na Zapad, on podnose zahtjev za azil ili kao građani EU podnose zahtjev za državnu socijalnu pomoć.

Nema šanse da azil

Oko trećine svih balkanskih izbjeglica u Njemačkoj pripada romskoj manjini: Prema podacima savezne vlade, u prvom tromjesečju ove godine, 91 posto potražitelj azila iz Srbije su Romi, iz Makedonije 72 posto, iz BiH 60 posto iz Crne Gore 42 posto. Nasuprot tome, samo oko devet posto potražitelj azila iz Albanije i Kosova su pripadnici te manjine. Generalno u prva tri mjeseca ove godine je 42.000 izbjeglica bilo iz zemalja Zapadnog Balkana.

U Njemačkoj se zna da su Romi često posebno diskriminirani i ugroženi u svojim zemljama podrijetla. Ipak, oni praktički nemaju nikakve šanse za azil.

To se ogleda iu statistikama: u kolovozu je 0,4 posto izbjeglica iz Makedonije dobilo pravo na azil, iz Srbije 0,1 posto. U skladu s voljom mnogih njemačkih političara, uskoro će i Kosovo, Albanija i Crnoj Gora biti klasificirane kao sigurne zemljama podrijetla, pa će i procedura za azil potražitelj iz tih zemalja moći značajno da se ubrza i ti ljudi brže deportiraju.

Marginalizirani iu Njemačkoj

U pravno drugačijoj situaciji u Njemačkoj su Romi, koji dolaze iz zemalja EU Bugarske i Rumunjske. Prva tri mjeseca oni nemaju pravo na socijalnu pomoć: cilj ove mjere je da se spriječi takozvani socijalni turizam u Europskoj uniji. Poslije tri mjeseca se provjerava tko ima pravo na socijalnu pomoć. To osobito vrijedi za građane EU koji su našli posao u Njemačkoj ili pokrenuli privatni biznis. Za one koji u Njemačku dolaze bez posla, situacija je teža. Iako dobivaju dječiji dodatak, stranci koji su u Njemačkoj u potrazi za poslom, nemaju pravo na socijalnu pomoć. Ovaj princip je potvrdio i Europski sud pravde u svojoj presudi.

Pošto su građani EU, Romi iz Bugarske i Rumunjske mogu slobodno da se nasele u Njemačkoj. Ali čak i ovdje su često u nepovoljnom položaju. U “Izvješću o statusu Roma” okružne ureda Berlin Neukölln navodi se da trećina ispitanih osoba dobiva socijalnu pomoć. Njihova djeca čine najveću skupinu učenika-migranata bez znanja njemačkog jezika. Mnogi mladi Romi nemaju ni osnovno obrazovanje niti naviku učenja. Neke obitelji nemaju zdravstveno osiguranje, pa moraju i za manje bolesti kao što su prehlada, u hitnu pomoć. Njihovi životni uvjeti su loši. Privatni stanodavci gotovo nikada nisu spremni prihvatiti Rome. Statistika tržišta rada u Njemačkoj ne ukazuje na etničku pripadnost, ali izvještaji saveznog Zavoda za zapošljavanje pokazuju da je stopa nezaposlenosti među Romima iz Rumunjske i Bugarske osobito visoka. Takva marginalizacija nudi “plodno tlo za sitni kriminal i prostituciju iz nužde”, upozorava “Izvješće o statusu Roma”.

Izvor:

http://www.dw.com