Prvi studij romistike u Zagrebu

Prvi studij romistike u Zagrebu

Foto: Ljatif Demir
Autor: Emili Ema Sedlar

U sklopu Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije, na Filozofskom fakultetu u Zagrebu od ove se godine pokreće novi studij – Diplomski studij romistike, prvi u Europi. Profesor i jedan od osnivača tog studija, Ljatif Demir, za Crol.hr govori zašto je u obrazovnom sustavu važno približiti romski jezik, književnost i kulturu, ali i o stigmatizaciji Roma u društvu.

Europski statistički podaci o obrazovanosti Roma govore da je gotovo 24% romske populacije nepismeno. Taj postotak je veći kod Romkinja i iznosi oko 44%. Slika kakvu javnost nerijetko ima o Romima jest da su “prljavi i nečisti” te da “kradu, lažu, prose”. Može li se to i kako promijeniti, kakav je interes studenata za taj novi studij i što, ako išta, poduzimaju političke elite samo su neke od tema razgovora s profesorom Ljatifom Demirom.

Koji je bio povod da se uvede studij romistike?
– Ima više povoda za uvođenje studija romistike na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Zagreb predstavlja vrata između istoka i zapada, a studij romistike prvi se put uvodi u Europi. i to ovdje u Zagrebu! Drugi povod zbog čega se otvara studij romistike jest zato što sam bio doktorand Filozofskog Fakulteta kad su otvorili prvi izborni kolegiji poput Uvoda u romski jezik I i II te Uvod u književnost i kulturu Roma I i II., koji već četiri godine idu redovno. To znači da je interes za te izborne predmete vrlo dobar. Daje prve rezultate.

Jesu li Romi zaista takvi kakvima ih se prikazuje?

Otprilike 80-tak studenata prihvatilo je te predmete kao novo upoznavanje s Romima. Tako smo se stacionirali u Zagrebu i sad već imamo otvorenu Zagrebačku romističku školu. Pored diplomskog studija romistike i izbornih kolegija, odlukom Vijeća FFZG-a u travnju 2014. godine otvorio se i istraživački centar: Europski centar za Romske studije koji djeluje u okviru Odsjeka za indologiju i dalekoistočne studije. Taj Centar proučava i istražuje romski jezik, kulturu, književnost, povijest, znači sve ono što je vezano uz život Roma.

Najveći problem romske manjine u Hrvatskoj jest obrazovanje. Mi smo tražili da se na visokom nivou otvori obrazovni proces koji će njih integrirati, jer ako želite neku manjinu integrirati, onda je to najbolje učiniti preko obrazovnih procesa

Koja su najčešća pitanja studenata zainteresiranih za romistiku?
– Najprije bih rekao da studenti dolaze ne samo s Filozofskog, nego i s drugih fakulteta. Najčešći motiv jest da mnogi studenti ne znaju ništa o Romima. Pokušavamo im objasniti bitne povijesne činjenice koje su vezane za Rome, primjerice da Romi žive u Hrvatskoj više od 700 godina, te da su od devetog stoljeća na ovim prostorima tj. na balkanskom poluotoku, onda se posebno pojavi taj interes.

Inače, najviše ih zanima zašto se pojavljuju diskriminacija, predrasude i stereotipi o Romima i pitaju se jesu li Romi zaista takvi kakvima ih se prikazuje. Kad im sve objasnimo, pojavi se jedna drugačija slika o Romima. To je slika sjedilačkog Roma koji se želi integrirati u društvo. Inače, studij je jednako otvoren i za Rome i za ne-Rome.

Kakve su trenutačne reakcije na studij romistike? Otkad je uveden, jeste li dobili kakve komentare, te kakav je interes, koliko se studenata prijavilo?
– Reakcija su dosta pozitivne. Nitko nam dosad nije rekao da je to pogreška. Mi otvaramo studij ondje gdje pripadaju romski jezik i kultura, pa i povijest i književnost. Tamo gdje se već o njihovoj pradomovini uči 50-tak godina. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu je najbolja indološka katedra. Sve drugo je neprirodno za romistiku. Otvoriti studij na drugim odsjecima je potpuno nelogično i neobično. Ovdje se na romistici može dosta toga naučiti u dvije godine i reakcije su zaista pozitivne. Imamo političku i obrazovnu potporu. Saborski zastupnik Veljko Kajtazi puno nam je pomogao da se otvori studij romistike, kao i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta gdje smo također dobili snažnu potporu.

Studenti dolaze ne samo s Filozofskog, nego i s drugih fakulteta. Najčešći motiv jest da mnogi studenti ne znaju ništa o Romima. Pokušavamo im objasniti bitne povijesne činjenice koje su vezane za Rome, primjerice da Romi žive u Hrvatskoj više od 700 godina, te da su od devetog stoljeća na ovim prostorima

Hrvatska ima problem sa stigmatizacijom Roma, ali ni položaj drugih manjina nije osobito blistav. Koji su, zapravo, najčešći problemi romske manjine u Hrvatskoj?
– Najveći problem romske manjine u Hrvatskoj jest obrazovanje. Mi smo tražili da se na visokom nivou otvori obrazovni proces koji će njih integrirati, jer ako želite neku manjinu integrirati, onda je to najbolje učiniti preko obrazovnih procesa i to je najviši stupanj demokracije jedne demokratske države. Hrvatska je pokazala da ima taj visoki stupanj demokracije.

Isključivanje iz društva i getoizacija

Ako pogledate europske statističke podatke o obrazovanosti Roma, oni vam govore da je gotovo 24% romske populacije nepismeno. Taj postotak je veći kod Romkinja i iznosi oko 44%. Kad bismo njih zainteresirali za obrazovanje i kad bi se svi oni počeli obrazovati, dobili bismo drugačiju sliku o Romima: sami Romi bi dobili više samopouzdanja, a većina stanovništva ne bi imala socijalne probleme s Romima, jer bi oni bili jednaki ostalima i tražili bi posao umjesto socijalnu skrb. Predrasude prema Romima bi se smanjile i ne bi bilo diskriminacije jer bi Romi bili ravnopravni, te smatrali bi sebe kao integralni dio zajedničkog europskog društva.

A iz društvene perspektive, što građani misle o Romima? Kakav je njihov odnos s diskriminacijom i stigmatizacijom Roma?
– Nažalost, još uvijek postoji velika stigmatizacija Roma. Najčešće, kada dođu studenti, ja ih pitam “Koja je vaša slika Roma?” Prije nego što im kažem stvarnu sliku Roma, želim vidjeti njihovu percepciju i čuti mišljenja. Oni kažu, “Mi znamo da Romi kradu, lažu, prose”, i to je ta opća slika i stigma da su oni prljavi, nečisti…

demir02

Foto: Ljatif Demir

Kad krenu predavanja i vi im približite Rome, kad im kažete da Romi, općenito u svijetu nisu izazvali niti jedan rat, da oni nose u sebi vječiti mir u duši… onda studenti shvaćaju različitost Roma i shvaćaju da je to drugačija filozofija življenja, a to je istočna filozofija koja voli sve na svijetu bez očekivanja povratne ljubavi. Romi ne pitaju “Volite li me?”. Jednostavno kažu: “Volim vas”.

Još uvijek postoji velika stigmatizacija Roma. Najčešće, kada dođu studenti, ja ih pitam “Koja je vaša slika Roma?” Prije nego što im kažem stvarnu sliku Roma, želim vidjeti njihovu percepciju i čuti mišljenja. Oni kažu, “Mi znamo da Romi kradu, lažu, prose”, i to je ta opća slika i stigma da su oni prljavi, nečisti

Za razliku od te romske kulturološke matrice, vi imate zapadnu civilizaciju koja najprije pita ” Volite li me?”. Kad odgovorite potvrdno “Da, volim vas”, onda dobijete odgovor: “U redu, onda i ja Vas volim!”. Romi to nikad ne pitaju. Oni vas jednostavno ili vole ili vas ignoriraju. A to što žive isključivo u svojim naseljima, to je zato što ih društvo isključuje i stavlja na marginu. U tim marginama oni sami sebi stvaraju geto. Kad postoji geto, oni nas ne mogu upoznati, niti mi možemo njih. Geto je granica koju ne mogu prijeći ni Romi ni oni koji ih žele upoznati na pravi način.

Mislite li da se o multikulturalnosti treba više pričati u sustavu obrazovanja?
– Multikulturalni proces je statičan: on nema svoju komunikaciju za razliku od interkulturalnog procesa koji je dinamičan i ima komunikaciju. Ono što nama treba u obrazovanju jesu socijalna inkluzija i interkulturalnost. Ti procesi imaju veće jamstvo da će obrazovanje u kojemu su uključeni i uspjeti.

Slika Roma kao vječnih nomada

Što se i kako može poboljšati po tom pitanju? Što čine, ako išta, političke elite?
– Politička elita u Europi, naročito romska, ne govorimo o politici kao o čistoj politici, znači o strankama, zastupnicima, nego o politici Roma i strategijama koje vode i nevladine udruge ne samo u Hrvatskoj nego i u Europi, oni nemaju jasnu strategiju kako podići Rome na jednu višu razinu. S jedne strane imate forsiranje romskog folklora, romske eksteritorijalnosti, neobičnosti i slično.

To što Romi žive isključivo u svojim naseljima, to je zato što ih društvo isključuje i stavlja na marginu. U tim marginama oni sami sebi stvaraju geto. Kad postoji geto, oni nas ne mogu upoznati, niti mi možemo njih. Geto je granica koju ne mogu prijeći ni Romi ni oni koji ih žele upoznati na pravi način

To je slika Roma nomada koja stalno prikazuje da su Romi vječni nomadi, da su to ljudi koji plešu pokraj vatre, imaju kočije ili suvremene karavane, njihovo obilježje je kotač kao izraz nomadstva. Romi u 21. stoljeću to nisu. U Europi je 80% Roma sjedilački narod, od njih 10% su takozvani putnici, a ostalih 10% su polunomadi. Na ovim prostorima mi imamo isključivo sjedilačke Rome. To su ljudi koje svaki dan vidimo i susrećemo ih u tramvaju, na trgu, na tržnici…

Na koje načine približavate romsku kulturu na predavanjima? Koji su vam prioriteti kad predajete o romskoj kulturi i jeziku?
– Upoznajemo ih s narodnim i usmenim stvaralaštvom Roma, njihovim mitovima, legendama, blagdanima, karakterističnim običajima, jezikom, ritualima i slično Upoznajemo ih s romskim jezikom i njegovim varijantama, s romskim identitetom i svime što je povezano s nastavom koja se može obaviti u jednoj ili dvije godine. Upoznajemo ih s romskim spisateljiicama i spisateljima te utjecajem načina života Roma na njihovo stvaralaštvo i na njihov rad. Tako studenti lakše doživljavaju Rome kroz djela Veija Baltzara, Slobodana Berberskog, Bronislave Vajs Papuše, Rajka Ðurića, Šaipa Jusufa itd.

Demistifikacijom do promjene stava

Smatrate li da bi bilo dobro da se i studij romistike otvori i izvan Sveučilišnog programa? Da postoji poput Centra za romske studije?
– To bi bio odličan pokušaj da se napravi suradnja sa svim zainteresiranima koji žele dati svoj doprinos u Romskim studijima. Tako se nama olakšava proces koji smo započeli 2012. godine. Romski problemi su kompleksni i bolje je i lakše je kad nas ima više koji možemo istraživati i raditi na analizi Roma. Proces koji uključuje adekvatan pristup prema Romima nama daje veću sigurnost da ćemo skratiti vrijeme potrebno da bismo vidjeli prve rezultate našeg rada. Oni se ne mogu vidjeti od danas do sutra. Rezultate možemo vidjeti za otprilike desetak godina.

To je slika Roma nomada koja stalno prikazuje da su Romi vječni nomadi, da su to ljudi koji plešu pokraj vatre, imaju kočije ili suvremene karavane, njihovo obilježje je kotač kao izraz nomadstva. Romi u 21. stoljeću to nisu. U Europi je 80% Roma sjedilački narod, od njih 10% su takozvani putnici, a ostalih 10% su polunomadi. Na ovim prostorima mi imamo isključivo sjedilačke Rome

Što će biti drugačije na studiju romistike u odnosu na ostale smjerove?
– Imamo iskustva gdje su studenti u godinu dana uspjeli naučiti osnove standardnog romskog jezika. To je više nego što sami Romi znaju o svom standardnom i književnom jeziku. A o kulturi, to jeposebna kultura koja nije ista kao i većinska. Međutim, ona je i vrlo bliska s većinskoj, jer su Romi već stoljećima tu i vrijedi ih upoznati, te vidjeti u pravom smislu. A što se tiče književnosti, Romi isto tako imaju svoje priče, legende, mitove, koje ima i svaki narod. I odjednom, kad imamo takav pristup studentima, oni Rome dožive kao narod koji zaslužuje drugačiji tretman od ovoga kakav je sada.

Nadate li se da će se otvoriti i preddiplomski studij romistike?
– Ja se nadam da ćemo za godinu dana početi proces da se i to otvori ovdje na Filozofskom. Na diplomskom studiju, mogu se prijaviti dvadeset studenata. Ima tu mjesta i za studente iz Hrvatske (15) i inozemstva (5). Interes za ovaj studij bit će veći i rast će svake godine. Mi zaista vjerujemo da će Zagreb biti ono što sam i rekao – centar Europe kad su u pitanju Romi i njihovo visoko obrazovanje.

Izvor: crol.hr