Otvoreno pismo predstavnika romske nacionalne manjine

Otvoreno pismo predstavnika romske nacionalne manjine

Na redakcijski mail pristiglo je priopćenje, ali i apel slavonskobrodskih Roma koji prenosimo u cijelosti:

Poštovani,

Slijedom zadnjih događaja koji se pojavljuju u medijima ali i na terenu osjetio sam se dužan obratiti se i informirati vas o svemu.
Predsjednik sam Udruženja Roma “Ludari” rumunjskog porijekla koja djeluje u Mjesnoj zajednici Josip Rimac u Slavonskom Brodu. Kao predsjednik te udruge ne samo da se brinem za članove udruge nego i ulažem puno truda za boljitak moje Romske zajednice jer u naselju živi oko 1600 građana romske nacionalnosti. Uvjeti su isti kao i u svim ostalim gradovima, grad nema sluha ali nemaju ni ostale institucije i sve što se rješava, rješava se na kapaljku.

 Udruga djeluje već 14 god i cijelo vrijeme opstaje bez financijske podrške i to je jako teško. Pokušali smo kroz nekoliko projekata uspjeti dobiti neka sredstva ali su projekti odbijeni ili dobijemo obavijest da je prošao, međutim u isto vrijeme je prošlo još puno kvalitetnih projekata pa su se odlučili za neke druge. Skoro svi su bili za edukaciju djece kroz dnevne boravke u školi, jer u toj školi ima preko 230 učenika romske nacionalnosti, a znate kako oni prolaze.

Grad ali ni ostale institucije nemaju sluha za bilo koje njihove aktivnosti pa tako ne daju ni podršku. Zadnji primjer je primanjer djece koja su u vrtić koji je prvi vrtić udaljen od romskog naelja 5km zatim na drugom kraju grada djeca su također u vrtić,a oudaljen je 7km, roditelji preživljavaju od socijalne pomoći, zbog toga ne smiju imati osobno vozilo a kako smo jako udaljkeni od grada ,kao i školskih institucija i sami vozimo našu djecu u vrtićima ,sada nam je to uskračeno I otežano pohađati svako-dnevno u vrtić.Pa ih nemožemo i dati u vrtiće,a javni prijevoz nemamo osiguran u svim svakosatnom vremenu da bi to isto dijete imalo mogućnost lakše integracije u društvo. Takvih primjera je bezbroj, na papiru postoje propisi, zakon, Ustav, međutim u praksi i stvarnom životu to se ne odnosi na nas, nažalost. Zbog toga mene zanima kako i na koji način da se apliciramo direktno na EU sredstva jer naša povjerenstva obično odbiju takve projekte, odobre se ona tipa kako pisati životopis i molbu za zapošljavanje u državi u kojoj nema posla i ne primaju Rome. Jedan od problema je i to što traže financijska izvješća da se uvjere da će se projekti stvarno i realizirati, a udruga nije nikad ni imala takve projekte i sve se to vrti u krug. Također udruga nije raspolagala sa većim godišnjim sredstvima na računu i nema financijskog pričuvnog kapitala , kako bi učestvovala sa svojim sredstvima u participaciji pri realizaciji projekata.tako da smo i tu uskraćeni u apliciranju pri EU fondovima.

Rad za opće dobro se zove” PRISILNI RAD”
• Drugi problem je što su po novom zakonu o zajamčenoj minimalnoj naknadi svi korisnici dužni odraditi do 90 sati rad za opće dobro. Određeni broj članova Udruženja Roma “Ludari” rumunjskog porijekla, njih 20 od 70 članova je volontiralo u Volonterskom centru Slavonski Brod čiji smo članovi od njihovog samog osnivanja i aktivno smo sudjelovali na skoro svim organiziranim aktivnostima i prije a pogotovo u vrijeme poplava računajući da je to rad za opće dobro prema riječima ministrice Ministarstva socijalne politike i mladih, gđe Opačić a u cilju razvoja civilnog društva. Isto tako smo kroz sve te volonterske aktivnosti htjeli našu romsku zajednicu približiti društvu, da nas upoznaju i da uvide da smo mi ljudi koji hoće raditi, koji žele pomoći i koji žele sudjelovati u jačanju i razvoju civilnog društva. Stoga smo bili neugodno iznwenađeni, kada su pojedinci koji su radili kao volonteri dobili poziv od Grada za rad za opće dobro i kad je taj isti Grad odbio priznati potvrde i ugovore o volentiranju izdane od strane Volonterskog centra Slavonski Brod koji je uredno upisan u Registar udruga i ima pravni status, međutim Grad to ne prizna, a Ministarstvo se ograđuje od toga i prepušta odluku Gradu.

S tim što smo i novim Zakonom o socijalnoj skrbi uskraćeni svih mogućih mogućnosti zaposlenja, sada smo primorani raditi radom za opće dobro sve one poslove koji se mogu raditi i za koje se mogu primati novčana naknada kroz nekoliko mjeseci,a mi smo primorani raditi bez naknade i to pod prisilom. Prisila se odnosi na onaj dio u kojem kažu da ako se ne odazoveš pozivu brišu te iz evidencije i gubiš pravo na socijalnu pomoć u trajanju od šest mjeseci. U isto vrijeme s druge strane nijedan Rom nije dobio poziv za posao te ako je i bilo nekih poslova to su obično bili javni radovi.Sekundarnu sirovinu su nam također zabranili iako nam je bio jedini izvor prihoda dodatne zarade uz socijalnu pomoć koja nije dostatna ni za preživljavanje. Sada su nam je zabranili, opteretili su s time još više Centre za socijalnu skrb jer se redovito mora u Centar po jednokratnu novčanu pomoć. Stvara se još veća nezaposlenost i siromaštvo, iako je definitivno zabilježeno das u zbog tog skupljanja sekundarnih sirovina smanjene deponije i nelegalna odlagališta.

To su poslovi čišćenja i uređenja parkova kao i pranje korza , kao i ribanje betonskih ploča na cesti četkom, radovi koji su u trajanju dva tjedna u kojem ti isti korisnici ne dobiju prijevoz, hranu ni opremu za rad (radnu odjeću i čizme), a dužni su otići odraditi jer ih u slučaju ne odazivanja brišu sa evidencije Primatelja zajamčene minimalne naknade, to jest prestaje im pravo na to korištenje. Nitko se u Gradu, ali ni u Centru ili Ministarstvu ne pita da li ti isti pozvani na “opći rad” imaju li prijevoz kako doći na to radno mjesto, imaju li šta jesti cijeli dan ili obući dok rade ili da nose svoju civilnu odjeću zar da iz nedostatnih novčanih sredstava kojih primao nameče nam se teret izdavanja sredstava osim za našu obitelj da brinemo i za trošjove kojih bi Grad Slavonski Brod u suradnji sa Ministarstvom trebao osigurati ,a ne da ostavimo naše obitelji gladne kako bismo kupovali opreme i ostalo koje nam se nameče na teret.Kada več takovo što postoji onda bi nam se terbalo omogučiti da radimo rad za opče dobro kako bismo oslobodili svoje račune koji su opterečeni ovrhom I blokadom .te sun as još više osiromačili I dovedeni smo na prosijački štap siromaštva.pa kada mogu zatvorenici ,kažnjenici I oni koji su krivično gonjeni da rade s nama u ovakvim radovima z aopšte dobro onda se može I nas rasteretiti I omogućiti nam da isplatimo naše račune radom za opče dobro računi koji su blokirani od 5-20 tis.kn.

• U Slavonskom Brodu nekada su se održavali i odvijali javni radovi “Romi za zajednicu “ i “Romi za Rome”. Međutim, ti isti javni radovi se nikada nisu održavali niti radili u romskoj zajednici, samom romskom naselju gdje ima 200tinjak kuća, oko nas je sve zaraslo u korovu, smeću i visokoj travi punoj zmija ljeti kao da nismo dostojni I mi umati uređenu zajednicu. Uvijek smo samoinicijativno i samostalno odrađivali akcije, radovi su se održavali na našu inicijativu, čistili smo i uređivali javne zelene površine, a na moj upit .Zašto me nikada ne pozivaju na sjednice poglavarstva i dali se je išta o romima planiralo i razmatralo na sjednicama radi poboljšavanja kvalitete roma ? Grad odgovara kako se o romima ništa ne razmatra I ne donose odluke na shjednicama . O našem naselju nitko ne vodi računa kad se planira uređenje grada misleći valjda da nama to ne treba ili ne zaslužujemo. Jednom godišnje smo uvijek dobijali, na naš zahtjev, ispomoć u košnji trave od Komunalca koji nam je izašao u susret i odgovorio na naše vapaje. Ali grad nas nije svrstao u redovnim godišnjim programima aktivnosti za uređenje naselja ili ostalih aktivnosti potreba naselja kao redovne sanacije neasvaltiranih ulica i sl. Međutim, zadnje dvije godine za redom je grad Slavonski Brod preuzeo te javne radove te su nastale komplikacije i manipulacije, ili u odabiru radne snage i zapošljavanje ljudi koji su više puta bili zapošljavani, i to ponovno jedni te isti ljudi od prošlih javnih radova dok s druge strane dok neki nemaju I nisu imali mogućnost ni doći na red z ate javne radove pa time I ostvariti zdravstveno osiguranje koje su zbog nepoznavanja pravila I propisa izgubili.

Ove godine smo ispred Vijeća romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda zatražili da grad Slavonski Brod bude vanjski inicijator, a mi rukovodioci radova jer mi najbolje poznajemo zajednicu I potrebe naselja te što se sve treba odraditi. Predali smo zahtjev i popis ljudi po kriteriju Zavoda za zapošljavanje, da se konačno radovi odrade i u samom Romskom naselju jer javni radovi i jesu za Rome. Međutim od 2. mjeseca 2014. do dan danas nismo dobili nikakav dopis niti suglasnost, ali su se javni radovi u međuvremenu odradili sa 20 ljudi i to aktivnosti koje su odrađivali čekićima, motikama, krampovima, srpovima, mačetama, kao da živomo u 15.st., to je alat koji nije kompetentan za travu i korov,mačete prolaze, ali bez trimera i kosilica za korov nema smisla. Nakon moje intervencije da Romi nisu ničiji robovi i da nitko nema pravo tako ih ponižavati i omalovažavati, ted a im se da adekvatan alat, donešene su obične kose za normalnu nisku travu pa kada su zamahnuli kosom odmah je i pukla, pa ju zamjenili malom jačom kosom, a sve zato ja se nadam što nisu surađivali sa nama a ne zato što su nas htjeli poniziti te da nisu bili upoznati o kakvim se radovima radilo iako smo mi dali cjelokupan projekat, koji je zanemaren i uskraćen. Radovi su započeli u 9. mjesec do negdje 01.11.2014.i to na nagovor i prijedlog Ibrahim Gušanija, koji nije mjerodostojan već gradsko Romsko vijeće nacionalnih manjina, kojeg grad Slavonski brod več 3 godine ignorera i zanemaruje i diskriminira i uskraćuje pravo i mogućnosti djelovanja za dobrobit svoje romske zajednice grada Slavonskog Broda. Zbog suradnje sa Ibrahim Gušanijem, županijskim predstavnikom Roma, koji trenutno stvara pomutnju u radu Romske zajednice i Romskih udruga, opstruira rad gradskog vijeća Roma, a s druge strane zapostavlja svoje županijske obveze Grad je iskoristio priliku te zanemario svoju obvezu brige za nas i naše naselje..

S druge strane za sve dogovore kontaktiraju samo Ibrahim Gušanija iako znaju da on nije naš predstavnik, da nije dobro došao u našem naselju i da koristi svaku priliku da izazove problem i nevolju, valjda se držeći onoga “Zavadi pa vladaj.” U nadi da ćemo se međusobno posvađati te da neće morati odvojiti nikakva sredstva za našu zajednicu.
Kontaktiraju ga i dogovaraju se, iako su dužni pozvati mene kao legitimnog predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina Čl.31,uz to vijeće je savjetodavno tijelo koje daje predloge I mišljenje I biti obavješteno u svem pogledu kada se radi o romskoj manji, Grad Slavonski Brod kada planira ili organizira i radi nešto povodom romske manjine trebalo bi u suradnji u konsultaciji samnom odraditi.

Isto tako, Vijeće romske nacionalne manjine Slavonskog Broda do dan danas nema prostor odnosno ured za adekvatan rad kao niti tehničku opremu. Zbog toga smo u nemogućnosti rada i djelovanja pod tim pitanjem, a sve aktivnosti, potreba za rad kao i primanje Roma –stranki primam u vlastitom privatnom prostoru obiteljke kuće u kojoj su mi zbog toga narušeni privatni život te mi je obitelj opterećena razno raznim ljudskim nedoličnim ponašanjem. U isto vrijeme je grad dodjelio Ibrahim Gušaniju prostor u našoj mjesnoj zajednici, odnosno prostor koji smo mi kao Gradsko vijeće Roma trebali dobiti, jer djelujemo među našom romskom zajednicom. Uzimajući u obzir da se Grad “strogo drži propisa” te s jedne strane ne daje Srednjim školama gradske dvorane jer one pripadaju županijskom proračunu, a s druge strane daje županijskom predstavniku prostor u naselju Josip Rimac, znajući da on tamo ne živi, ne djeluje i ne kontaktira sa našom romskom zajednicom I znajući da ima slobodnih prostoja u mjesnoj zajednici Kolonija kojoj Gušani propada, na kojoj je prijavljen I gdje živi.

U isto vrijeme, iako je g. Veljko Kajtazi dogovorio sredstava za zapošljavanje Roma kroz javne radove ti isti Romi nisu pozvani doći i raditi, pa i zaraditi neki dinar i možda skupiti nešto staža, ali su uredno pozvani na rad za opće dobro uz ponižavanja i omalovažavanja od strane zaposlenika Grada.
Ovakvim ponašanjem i tretiranjem socijalni slučajevi (ne svojom krivnjom) postaju još gora kategorija nego zatvorenici kojima je umjesto zatvorske kazne određen rad za opće dobro i koji mogu birati hoće li to odraditi u nekoj udruzi ili ustanovi.

Ovime se krše sve Konvencije o ljudskim pravima, prava na dostojanstvo čovjeka i normalan život, te Opće deklaracije o ljudskim pravima koju je Vlada Republike Hrvatske potpisala 2009. godine. U Deklaraciji o ljudskim pravima, stoji da se nitko ne smije držati u “ropstvu sličnom obliku”, međutim Zakon o socijalnoj skrbi u svom propisu o radu za opće dobro navodi da je korisnik zajamčene minimalne naknade obvezan mjesečno raditi do 90 sati u obliku rada za opće dobro (to su obično poslovi komunalnog uređenja u kojima je moguće zaposliti posloprimce kroz javne radove). Zapošljavanjem kroz javne radove svaki korisnik bi imao mogućnost zaraditi određeni dio plaće, ali i mirovinskog staža. Samim tim se narušava članak 5. i 23. jer korisnici ZMN nemaju mogućnost zapošljavanja zbog gospodarske situacije, ali i rasne diskriminacije (Za zapošljavanje Roma kroz javne radove osigurano je 10 miliona kuna za ovu godinu.). Isto tako se krši članak 22., jer se lokalna samouprava prema njima ponaša sa omavaložavanjem baš zbog njihovog trenutnog statusa (Kad već dobivate besplatno pare onda valjda i možete besplatno raditi!”).

Nepriznavanjem volonterskog rada u zajednici krši se članak 29. Jer JLS ne priznaje volonterski angažman (Ne priznaje Ugovore i Potvrde o volontiranju ), te korisnike ZMN svrstava u rang osuđenika koji mogu svoju zatvorsku kaznu zamjeniti sa radom za opće dobro – to je najveći oblik diskriminacije i kršenje dostojanstva čovjeka.

Foto: eBrod

/ebrod/

Izvor:

http://www.ebrod.net