Obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta – Porajmos

Obilježen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve holokausta – Porajmos

Autor: Čedo Todorović

Foto: Čedo Todorović

Danas 02 kolovoza, u selo Uštice pokraj Jasenovca, se obilježavao Međunarodni dan sječanja na romske žrtve holokausta – Porajmos. Komemoraciji su prisustvovali predstavnici Hrvatskog Sabora, Ministrstva Kulture, Saborski Zastupnici, Ured predsjednice RH, gradonačelnik Zagreba, Milan Bandić, predstavnici nacionalnih manjina, predstavnici romskih organizacija Srbije, BIH i Slovenije, predstavnici antifašističke borbe, predstavnik Savjeta za nacionalne manjine, predstavnici ureda za nacionalne manjine, predstavnik zaklade Otvoreno društvo Budimpešta – ured romskih inicijativa, predstavnici katoličke, pravoslavne i islamske vjerske zajednice, romski predstavnici vijeća i romskih udruga, te mnogobrojni građani.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi je napomenuo da ovaj dan treba biti dan jedinstva, te je naveo da je velik broj romskih žrtava dovedeno u Jasenovac vagonima, te nisu bili evidentirani, nego su bili evidentirani po broju doveženih vagona. Naveo je da su bili doveženi na prijevaru, te su bili ubijeni maljem. U koncetracijskom logoru Jasenovac, u takozvani ciganski logor, ubijeno je 16.173 Roma ubijenih u Jasenovcu, od kojih 5.608 djece, a najveći broj Roma je ubijen u ljeto 1942. godine.

Željko Jovanović iz zaklade Otvoreno društvo Budimpešta – ured romskih inicijativa, rekao je među ostalim da bi “Hrvatska trebala snositi kolektivnu odgovornost” za stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu, na što je izazvao veliku reakciju prisutnih, te je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske Aleksandar Tolnauer, istaknuo je da Hrvatska nije sljednica NDH. “Republika Hrvatska ne baštini ništa i ništa nije dužna, a istina je da su Romi u Hrvatskoj danas priznata nacionalna manjina i ravnopravni građani Hrvatske”.

Aleksandar Tolauer je među ostalim rekao kako danas ima revizionističkih tendencija kad je riječ o zbivanjima za vrijeme Drugoga svejtskog rata i zločinima u Jasenovcu. “Kao članica EU ne smijemo dozvoliti negiranje zločina i izjednačavanje krvnika i žrtve, a ovakva sjećanja most su koji nas povezuje u dobru i oprostu”, poručio je.

Milan Bandić, gradonačelnik Zagreba, grada koji je financirao uređenje romskog groblja u Uštici, upozorio je da je neprihvatljivo govoriti o kolektivnoj odgovornosti. “Grad Zagreb živi multikulturalnost i u njemu se ne dijelimo. Zagreb nisu kulturne institucije i ustanove, nisu zgrade, grad čine ljudi koji u njemu žive,” kazao je Bandić, osvrnuvši se tako na Jovanovićevu izjavu kako Romi danas u Hrvatskoj, kao ni u Europi, ne ostvaruju sva svoja prava.

Na značaj antifašističke borbe ukazao je predsjednik Saveza antifašističkih boraca RH Franjo Habulin, a važnost antifašizma istaknuo je u svom obraćanju i izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke, zastupnik Zdravko Ronko.
“Antifašizam je europskim narodima donio mir, slobodu, jednakost, ravnopravnost i multikulturu. Stoga u ime svih žrtava čuvajmo antifašističke ideale i na njima gradimo našu budućnost”, poručio je.
Romsko groblje u Uštici je, poručio je ministar kulture Berislav Šipuš, “mjesto sjećanja, ali i mjesto zavjeta.”

Nakon govora prisutnih, prisutni su polagali vijence, te je u ime predsjednice Republike vijenac je položila njena izaslanica, ravnateljica Spomen-područja Jasenovac Nataša Jovičić, a potom su vijence položila izaslanstva Sabora i Vlade, te lokalnih vlasti, romskih vijeća, romskih udruga i predstavnici nacionalnih manjina.

Na inicijativu Saborskoga zastupnika, Veljka Kajtazija, Hrvatski sabor je priznao 02. kolovoza kao Međunarodni dan sječanja na romske žrtve holokausta –Porajmos.
Organizator komemorativnog skupa Udruga UZOR „Kali Sara“.

Tijekom Drugog svjetskog rata u tzv. Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i uz suradnju ustaškog režima sa nacističkom Njemačkom, donijeto je zakonodavstvo unutar kojega su donesene i odredbe o rasnoj pripadnosti, a koje su ozakonile progon Roma i Židova u tzv. NDH. Tijekom srpnja 1942. godine, svi Romi sa područja tzv. NDH deportirani su u mjesto Jasenovac. Za razliku od većine drugih zatočenika ovog koncetracijskog logora, oni po dolasku u logor nisu bili identificirani po imenu, nego po broju vagona kojim su dovezeni u logor. Ispočetka je logor bio smješten u selu Uštica i to je mjesto potom dobilo naziv “ciganski logor”. Kasnije su ih prebacivali u selo Gradina na drugoj obali Save, mjesto masovnih ubistava i stradanja.

Kako nisu vođeni točni podatci o broju zatočenih Roma, a većina Roma u to vrijeme nije bila upisana u matične knjige, školske i druge evidencije iz toga doba, točan broj ubijenih Roma u Jasenovcu je nemoguće utvrditi. Za 2. svjetskog rata pripadnici romskog naroda bili su žrtve ustaškog režima u tzv. NDH. Od 1941. do 1945. godine romski je narod gotovo istrebljen s područja Hrvatske, na prvom poslijeratnom popisu stanovništva (1948. godine) evidentirano je samo 405 Roma.

Nakon Drugog svjetskog rata romska je žrtva zaboravljena i marginalizirana u procesima komemoracije žrtava, historiografiji, obrazovnim programima.
Nažalost, tek se nakon mnogo godina od završetka drugog svjetskog rata počelo davati značenje i stradalim romima u holokaustu.

Inače taj dan se obilježava zbog toga jer se dogodila jedna od najtragičnijih epizoda dogodila se u noći s 2. na 3. kolovoza 1944. godine kada su nacisti ubili posljednju grupu od 2 897 Roma. U spomen na taj događaj, Vijeće Europe je, na inicijativu brojnih romskih organizacija proglasilo 2.8. Međunarodnim danom sjećanja na romske žrtve holokausta.

Obiljezen Medjunarodni dan sjecanja na romske zrtve holokausta - Porajmos
Obiljezen Medjunarodni dan sjecanja na romske zrtve holokausta - Porajmos (49)
Obiljezen Medjunarodni dan sjecanja na romske zrtve holokausta - Porajmos (49)
« 1 od 48 »
[bha size=’468×60′ variation=’01’ align=’aligncenter’]