• Početna »
  • Svijet »
  • Makedonija: Šuto Orizari – Jedina općina u svijetu sa službenim romskim jezikom
Makedonija: Šuto Orizari – Jedina općina u svijetu sa službenim romskim jezikom

Makedonija: Šuto Orizari – Jedina općina u svijetu sa službenim romskim jezikom

Foto/Aleksandar Ilievski
Autor: Aleksandar Ilievski

Skopska općina Šuto Orizari jedina je općina u Makedoniji s romskom većinom, ali je i jedina lokalna administrativna jedinica u svijetu u kojoj je romski jezik službeni. No unatoč formalnoj emancipaciji makedonskih Roma, od „ vlastite općine „ , dugotrajne političke zastupljenosti i ustavnog priznanja, stvarnost makedonskih Roma kao i stanovnika poznate Šutke uobičajno je teška, tegobna i suočena s velikim egzistencijalnim problemima.

ŠUTO ORIZARI/MAKEDONIJA – Oko 45% romske populacije u Makedoniji živi u glavnom gradu Skopju, od čega većina u općini Šuto Orizari. Šuto Orizari, poznata i kao Šutka, proteže se na 7,5 km², a prema posljednjem popisu stanovništva iz 2002. u njoj živi nešto više od 22 000 ljudi. Također, ovo je druga najmanja općina u Skopju iza općine Čair, a najmanje je naseljena.

Prema istim podatcima Šuto Orizari jedina je općina u Makedoniji s romskom većinom koju čine s udjelom od 61% stanovništva; ostatak populacije čine Albanci (30%), Makedonci (6,6%), te druge nacionalne manjine (2,4%).

Šutka je jedina lokalna administrativna jedinica u svijetu u kojoj je romski jezik službeni. U odnosu na 1921. kad je Skopje brojalo samo 41 000 stanovnika, 2002. broj je dosegao 506 926. Kao rezultat toga, Šutka je postala značajni dio grada čiji se broj stanovnika također znatno povećao s povećavanjem stanovništva u gradu.

Rana emancipacija

Makedonija je osnovana 16. travnja 1945. i nakon formiranja Federativne Narodne Republike Jugoslavije bila je dio Federacije.

Od njezinog osnivanja pa do raspada bivše Jugoslavije makedonski Romi prolaze kroz različite faze. Kao što Rajko Đurić kaže u knjizi Istorija Roma: Krajem šezdesetih godina prošlog veka započeo je proces buđenja nacionalne svesti i kod Roma, pa je zahvaljujući tome postignuto da budu priznati kao etnička grupa u Ustavu Makedonije“.

Godine 1948. Romi su prvi put izabrani za članove gradskog vijeća Skopja. Neposredno poslije toga dobili su prvog zastupnika u makedonskom parlamentu Faika Abdija. Abdi je bio delegat Prvog kongresa Roma 1971. godine, a osnovao je i prvu romsku političku  stranku u Makedoniji.

Godine 1950. osnovano je sportsko društvo „Ekipe“ i kulturno društvo „Phralipe“ (bratstvo), koje je organiziralo glazbene i kazališne predstave. S njegovim djelovanjem rađa se “kraljica romske glazbe”, Esma Redžepova – diva poznata u cijelom svijetu.

Osim Redžepove i Faika, danas se makedonski Romi mogu pohvaliti s puno uspješnih ljudi koji su odrasli u Šutki. Najpoznatiji među njima su Neždet Mustafa (ministar bez portfelja), Muharem Serbezovski (kantautor i pjesnik), Bajram Severdzan (glumac), Zabit Memedov (glumac), Ferus Mustafov (glazbenik), Neat Veliov (glazbenik), Veli Mumin (boksač) i dr.

Nastali iz potresa

Nastanak Šutke povezan je s tragičnim, velikim potresom koji je pogodio Skopje 26. lipnja 1963. Taj je potres uništio dvije trećine Skopja. Romi koji su živjeli od 17. stoljeća u Topani, koja je drugo po veličini romsko naselje u Skopju, nakon potresa su se preselili u Šuto Orizari. U kratkom razdoblju predgrađe pored grada koje je bio deponija pretvorilo se u općinu s upravom, kinom i trgovinama.

Stvaranje romske općine bio je važan potez za daljnje emancipiranje i osnaživanje Roma u Makedoniji. U početku su mnogi stanovnici bili skeptični oko projekta. Najviše su se bojali da bi lokalni proračun mogao biti prenizak za rad općine. No, zahvaljujući međunarodnoj pomoći, rekonstrukcija grada je počela brzo nakon potresa. Lokalne vlasti su iskoristile priliku za obnovu Skopja kao funkcionalnog, modernog i urbaniziranog grada s velikim blokovima stanova.

Većina Roma je odbila živjeti u novim zgradama pa su im vlasti dale prostor u susjedstvu u kojem su mogli izgraditi kuće kakve su željeli. Prve objekte na tom području donirao je SAD.

Poznati, ali i dalje siromašni

Romsko stanovništvo u Šutki se može zaista pohvaliti sa velikom prepoznatljivošću, tradicijom i posebnošću.

No, iako je Šutka svjetski poznata i jedinstvena romska općina, većina romske zajednice se i dalje suočava s teškim uvjetima života.

Općina je postala ognjište romske svijesti koja se pokušava odlijepiti od problemima koji muče dio stanovnika, pisao je o Šutki prestižni pariški list “Le Monde”.

Unatoč pojavi srednje klase u Šutki, većina Roma živi u siromaštvu. Po nekim procjenama oko 93% Roma koji žive u Šutki je nezaposleno, mnogo njih radi „na crno“ (većinom su improvizirani trgovci i žive iz dana u dan),  dio stanovnika radi u zapadnoj Europi kako bi uzdržavali obitelj, a velika većina živi od socijalne pomoći.

Po mišljenju emancipiranih Roma koji žive u Šutki, jedina njihova nada su nevladine organizacije te državne i međunarodne pomoći i njihov utjecaj na svijest romskog stanovništva. Veliki broj Roma je ispodprosječno obrazovan, a još uvijek postoje primjeri gdje djeca prekidaju obrazovanje zbog udaje.

Teške uvjete života potvrđuju i rezultati razgovora s romskim stanovnicima Šutke. Resmi je život u Šutki opisala kao veoma težak. Kaže da je rijetko tko zaposlen i da ima dobru plaću. Većinom su prepušteni sami sebi sa velikim mjesečnim troškovima koje moraju podmiriti kako znaju i umiju. Da bi osigurali kakvu-takvu egzistenciju ljudi se uglavnom bave skupljanjem plastične ambalaže i željeza. To je istaknula i kao jedan od glavnih razloga pojave sve većeg broja slučajeva infekcija romskog stanovništva za čije liječenje je  potreban novac.

Makedonsko zdravstvo opisala je kao banku koja uzima više novaca nego što pruža usluga. U potpunosti je svjesna da je život u inozemstvu bolji, ali ne želi se odseliti iz Makedonije jer je voli i osjeća ju kao svoju matična zemlju.

I Milaim priča i razmišlja slično. On je za život u Šutki rekao da je lijep, ali samo za one  koji imaju novac, a većina ga nema. Frustriran teškim životom pokazuje bankovni ispis o podizanju 4000 dinara (488 kuna) za koji tvrdi da je njegova mjesečna plaća s kojom prehranjuje četveročlanu obitelj.

Po Milaimovom mišljenju romsko stanovništvo se po cijeloj Makedoniji suočava s veoma teškim uvjetima života i svugdje su primorani tražiti alternativne načine preživljavanja.

Optimistična strana

Obećavajuće je za romsko stanovništvo u Šutki, ali i drugim dijelovima Makedonije to što u državi uspješno radi više nevladinih organizacija koje se trude poboljšati uključivanje Roma.

Najaktivnije su udruge „Mesečina“ iz Gostivara, „Ambrela“ i „Homos“ iz Šutke i „Cerenje“ iz Štipa.

Romsko stanovništvo u Makedoniji je do 2015. imalo dvije televizije, Šutel i BTR, ali je BTR isključen zbog financijskih teškoća. Osim toga makedonske vlasti aktivno rade na poboljšanje položaja Roma u Šutki i u cijeloj Makedoniji.

U jednom intervjuu Esma Redžepova je izjavila da su Romi u Makedoniji najsretniji u Europi zbog toga što su među prvima ustavno priznati u Europi. Prošle godine na zahtjev stanovništva Šutke rekonstruirana je jedna ulica, omogućene su pristupačnije ginekološke usluge, a osim toga je u fazi realizacije Romska nacionalna strategija 2014. – 2020. godine. Njezina realizacija podrazumijeva ostvarivanje strateških ciljeva koji se odnose na poboljšanje uvjeta i mogućnosti zapošljavanja romskog stanovništva, podizanje razine njihovog obrazovanja, poboljšanje uvjeta stanovanja, kontinuirano poboljšanje zdravstvenog statusa Roma te razvoj i promicanje romske kulture, jezika i tradicije.

Izvor: romi.hr