Kako ostvariti prava u socijalnoj skrbi

Kako ostvariti prava u socijalnoj skrbi

Foto: Foto/RNV Arhiva
Autorica: Rosana Stanko, dipl. socijalna radnica

Pripadnici romske nacionalne manjine u sustavu socijalne skrbi najčešće se koriste pravom na zajamčenu minimalnu naknadu i jednokratnu naknadu, dok se ostalim pravima i uslugama koriste u manjem broju.

Zajamčena minimalna naknada jest pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba i priznaje se samcu ili kućanstvu koje nema sredstva za uzdržavanje. Ostala prava koja mogu ostvariti korisnici zajamčene minimalne naknade jesu: troškovi ogrjeva, naknada za troškove stanovanja, pravo na sufinanciranje nabave udžbenika, pomoć za pogrebne troškove te sufinanciranje troškova prijevoza učenika, a neki gradovi i općine osiguravaju i neka druga dodatna prava. Kako bi ostvarila bilo koje od prava u socijalnoj skrbi, osoba treba podnijeti zahtjev centru za socijalnu skrb na području svojeg prebivališta, a onda se taj zahtjev rješava sukladno zakonskim i drugim uredbama.

Prava u sustavu socijalne skrbi temeljem Zakona o socijalnoj skrbi jesu: zajamčena minimalna naknada, naknada za troškove stanovanja, pravo na troškove ogrjeva, naknada za osobne potrebe korisnika smještaja, jednokratne naknade, naknade u vezi s obrazovanjem, osobna invalidnina, doplatak za pomoć i njegu, status roditelja njegovatelja ili status njegovatelja, naknada do zaposlenja te socijalne usluge.

Kako bi ostvarila bilo koje od prava u socijalnoj skrbi, osoba treba podnijeti zahtjev centru za socijalnu skrb na području svojeg prebivališta, a zahtjev može podnijeti osobno ili putem pošte. Kako za ostvarivanje svakog od prava postoje zakonski uvjeti, centar za socijalnu skrb će u upravnom postupku utvrditi ispunjava li osoba koja je podnijela zahtjev propisane uvjete i u tom će slučaju donijeti rješenje o priznavanju prava, dok će se u protivnome rješenjem odbiti zahtjev. U oba slučaja podnositelj zahtjeva ima pravo na žalbu, a uputa o žalbi sastavni je dio svakog rješenja i sadrži upute o rokovima i načinu podnošenja žalbe.

Centar za socijalnu skrb će na zahtjev korisnika za priznavanjem nekog od prava pokrenuti upravni postupak u kojem će utvrditi sve ključne činjenice koje su važne za donošenje rješenja te će od korisnika zatražiti da zahtjevu priloži određenu dokumentaciju. Ako korisnik to ne učini, a istovremeno nije moguće ni službenim putem pribaviti određeni dokument, a bez njega se ne može dovršiti postupak, korisnikov zahtjev će se odbiti.

PRAVA U SUSTAVU SOCIJALNE SKRBI

Dostavom sve potrebne dokumentacije postupak rješavanja zahtjeva bit će daleko brži i ako ispunjava uvjete, korisnik će brže uspjeti ostvariti svoje pravo. Od dokumentacije koja je nužna za priznavanje prava, a koju centar ne može pribaviti po službenoj dužnosti, od velike je važnosti da korisnik dostavi izvadak sa svih otvorenih računa članova kućanstva. Pripadnici romske nacionalne manjine u sustavu socijalne skrbi najčešće se koriste pravom na zajamčenu minimalnu naknadu i jednokratnu naknadu, dok se ostalim pravima i uslugama koriste u manjem broju.

Zajamčena minimalna naknada (ZMN)

ZMN jest pravo na novčani iznos kojim se osigurava zadovoljavanje osnovnih životnih potreba i priznaje se samcu ili kućanstvu koji nema sredstva za uzdržavanje u visini propisanoj zakonom niti ih je u mogućnosti ostvariti radom, primitkom od imovine ili od obveznika uzdržavanja.

Iznos ZMN-a priznaje se u mjesečnom iznosu, a utvrđuje se u postotku od osnovice (800,00 kn) i iznosi:

– za samca – ako je radno sposoban 800,00 kn, a ako je radno nesposoban 920,00 kn

– za kućanstvo – zbroj udjela za svakoga pojedinog člana, i to: samohrani roditelj – 800,00 kn, dijete samohranog roditelja – 440,00 kn, odrasla osoba – 480,00 kn, dijete – 320,00 kn.

Iznos ZMN-a za kućanstvo ne može biti veći od bruto iznosa minimalne plaće u Republici Hrvatskoj, što trenutno iznosi 3.120,00 kn, bez obzira na to koliki bi bio zbroj udjela svih članova kućanstva.

Radno sposobni korisnici ZMN-a dužni su sudjelovati u radovima za opće dobro bez naknade koje organizira jedinica lokalne samouprave u trajanju od 30 do 90 sati mjesečno. Ako se ne odazovu pozivu na sudjelovanje u radovima za opće dobro, korisnici gube pripadajući dio ZMN-a i nemaju pravo podnijeti zahtjev u sljedećih 6 mjeseci od mjeseca ukidanja prava.

Mjesečni iznos ZMN-a obračunava se kao razlika između iznosa ZMN-a određenog rješenjem i prihoda koji ostvaruje kućanstvo (plaća, mirovina, rodiljna naknada, novčana naknada za nezaposlene itd.). Zakon o socijalnoj skrbi u članku 31. propisuje i koja su to sredstva koja se ne uračunavaju kao prihod te se ZMN u tim slučajevima ne umanjuje. Osim doplatka za djecu, prava po osnovi invaliditeta, jednokratnih pomoći i sredstava za uzdržavanje djeteta, valja naglasiti da se u prihod ne uračunava niti novčana pomoć i putni troškovi nezaposlene osobe koju je Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) uputio na obrazovanje.

Korisnik je dužan centru za socijalnu skrb prijaviti svaku promjenu koja utječe na ostvarivanje ili visinu priznatog prava, i to u roku od 8 dana od dana nastanka promjene. To je važno iz razloga što će centar za socijalnu skrb donijeti novo rješenje ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, a pravo priznati (ili ukinuti) u skladu s novim okolnostima od dana nastanka promjene.

Kako centar za socijalnu skrb prati prilike korisnika i po potrebi, a najmanje jednom godišnje vrši preispitivanje prava, u tom će se postupku utvrditi je li u kućanstvu korisnika bilo nekih promjena koje korisnik nije prijavio, a utječu na visinu ili daljnje ostvarivanje prava. Ukoliko je radi neprijavljivanja promjene korisnik primao ZMN u većem opsegu nego što na to ima pravo, bit će dužan izvršiti povrat sredstava, što se neće dogoditi ukoliko je promjena prijavljena na vrijeme.

Ako se korisnik zaposli, a ZMN prima dulje od godinu dana, u prvom mjesecu rada ZMN mu se neće umanjivati, u drugom mjesecu rada umanjit će se za 25 %, a u trećem mjesecu rada umanjit će se za 50 %. Ako je nakon tri mjeseca i nadalje zaposlen, a ostvaruje plaću veću od iznosa ZMN-a, prestaje mu pravo, a ako je plaća manja i nadalje ostvaruje pravo umanjeno za iznos prihoda (plaće).

Po prestanku zaposlenja, novi zahtjev za ZMN može se podnijeti u mjesecu u kojem se više ne ostvaruje prihod.

Radno sposobni korisnici ZMN-a dužni su sudjelovati u radovima za opće dobro bez naknade koje organizira jedinica lokalne samouprave u trajanju od 30 do 90 sati mjesečno. Ako se ne odazovu pozivu na sudjelovanje u radovima za opće dobro, korisnici gube pripadajući dio ZMN-a i nemaju pravo podnijeti zahtjev u sljedećih 6 mjeseci od mjeseca ukidanja prava.

OSTALA PRAVA KOJA MOGU OSTVARITI KORISNICI PRAVA NA ZMN

Troškovi ogrjeva

Do 3 m3 drva ili novčani iznos za podmirenje tog troška jednom godišnje isplaćuje se isključivo korisnicima ZMN-a koji se griju na drva, a priznaju ga županije, odnosno Grad Zagreb.

Naknada za troškove stanovanja

To je pravo koje priznaje jedinica lokalne samouprave (grad ili općina) korisnicima ZMN-a, a odnosi se na najamninu, komunalne naknade, električnu energiju, plin, grijanje, vodu, odvodnju i druge troškove stanovanja do iznosa polovice iznosa ZMN-a. Radi se o mjesečnoj naknadi koju isplaćuju gradovi i općine, koji sukladno vlastitim mogućnostima donose odluke o visini naknade, što često ovisi o financijskim mogućnostima pojedinih gradova i općina.

Rješenje o priznavanju tog prava donose gradovi i općine, a kako bi ostvario to pravo, korisnik mora podnijeti zahtjev kojem će priložiti dokaz da je korisnik ZMN-a (potvrda centra za socijalnu skrb) i ostalu dokumentaciju koju traži pojedini grad ili općina.

Pravo na sufinanciranje nabave udžbenika

To pravo utvrđuje na godišnjoj razini Vlada Republike Hrvatske svojom odlukom – ove godine, kao i posljednjih nekoliko godina, to se pravo priznaje u visini 50 % od ukupnog iznosa cijene potrebnih udžbenika. Potrebno je napomenuti da to pravo ne mogu ostvariti učenici koji ostvaruju pravo na besplatne udžbenike po drugoj osnovi i učenici koji ponavljaju razred.

Jednokratna naknada za pogrebne troškove

Korisniku ZMN-a i korisniku smještaja ili organiziranog stanovanja – može se priznati za pogreb osobe koja nema zakonskog ili ugovornog obveznika uzdržavanja. Za osobu koja ima prihod ili imovinu, centar će od njegovih nasljednika zatražiti povrat isplaćenih troškova.

Sufinanciranje troškova javnog prijevoza redovitih učenika srednjih škola

I ovo se pravo također utvrđuje odlukom Vlada RH. Trenutno važeća Odluka odnosi se na razdoblje od rujna do prosinca 2016. godine.

Dodatna prava u pojedinim jedinicama lokalne samouprave

Neki gradovi i općine u sklopu svojih socijalnih programa osiguravaju dodatna prava za korisnike ZMN-a, kao što su subvencioniranje školske prehrane, dodatne potpore za učenike i studente, pomoć za novorođeno dijete i sl, i to su također potpore koje se ne smatraju prihodom.

TKO NEMA PRAVO NA ZMN?

  • samac ili član kućanstva koji ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim stana ili kuće kojom se koristi za stanovanje, a koji može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za podmirenje osnovnih životnih potreba, poslovni prostor kojim se ne koristi za obavljanje registrirane djelatnosti te vrijedne pokretnine (plovila, umjetnička djela i sl.), ako je vlasnik imovine koju bi mogao koristiti ili prodati bez ugrožavanja osnovnih životnih potreba i time osigurati sredstva u iznosu zajamčene minimalne naknade, ako može osigurati uzdržavanje po drugoj osnovi ili ima sklopljen ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju kao primatelj uzdržavanja
  • nema pravo na ZMN samac ili kućanstvo ako je vlasnik osobnog vozila, osim osobnog vozila koje služi za prijevoz samca ili člana kućanstva korisnika prava po osnovi invaliditeta, starije i nemoćne teško pokretne osobe ili je prema procjeni stručnog radnika centra za socijalnu skrb osobno vozilo nužno zbog prometne izoliranosti, kao i samac ili član kućanstva koji se koristi osobnim vozilom u vlasništvu druge pravne ili fizičke osobe. Iako su često dijelovi gradova u kojima žive pripadnici romske nacionalne manjine dislocirani i na rubnim područjima gradova, ne smatraju se prometno izoliranima jer su im dostupne javne usluge
  • radno sposobna osoba koja nije evidentirana kao nezaposlena osoba pri nadležnoj službi za zapošljavanje, osim osoba kojima nedostaje 5 godina života do stjecanja prava na starosnu mirovinu, trudnica i rodilja do šest mjeseci nakon poroda, roditelj koji čuva i odgaja dijete do godinu dana, blizance do tri godine ili troje i više djece do navršenih 10 godina života, roditelj koji koristi posvojiteljski dopust, dijete do navršene 15. godine života dok se redovito školuje, odnosno osobu do završetka redovitog školovanja, a najduže do navršene 29. godine života. Iako se situacija vezana uz školovanje djece pripadnika romske nacionalne manjine postupno mijenja nabolje te raste broj djece koja nastavljaju obrazovanje nakon završene osnovne škole, još je uvijek velik broj djece koja napuštaju obrazovni sustav nakon završetka osnovne škole ili čak i prije, nakon što napune 15 godina života i nisu više školski obveznici. Djeca koja nisu u sustavu redovitog obrazovanja, a starija su od 15 godina, mogu i nadalje biti korisnici ZMN-a pod uvjetom da su prijavljeni nadležnoj službi za zapošljavanje i potrebno je izvršiti prijavu odmah nakon prestanka redovitog školovanja. U protivnom će im prestati pravo na ZMN s danom izlaska iz redovnog obrazovnog sustava

JEDNOKRATNA NAKNADA

Zakon o socijalnoj skrbi predviđa priznavanje prava na jednokratnu naknadu samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično. Jednokratna naknada može se priznati zbog nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama.

Ako se osoba nađe u situaciji da zbog navedenih razloga trenutno ne može osigurati podmirenje osnovnih životnih potreba, može pri nadležnom centru za socijalnu skrb podnijeti zahtjev za jednokratnu naknadu, uz obrazloženje potrebe i dostavu dokumentacije kojom se dokazuje da osoba nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe te će centar za socijalnu skrb provesti postupak i utvrditi jesu li ispunjeni uvjeti za priznavanje prava na jednokratnu naknadu i sukladno tome donijeti rješenje.

Izvor: romi.hr