Hrvatski Romi žale se na diskriminaciju

Hrvatski Romi žale se na diskriminaciju

U Hrvatskoj  je oko 290.000 nezaposlenih, a posebno su ugroženi Romi, koji su uglavnom bez kvalifikacija i teško pronalaze radno mjesto.

Čak i oni koji su fakultetski obrazovani ne mogu naći posao. Romske udruge smatraju kako je riječ o diskriminaciji, jer, prema Ustavu, nacionalne manjine imaju pravo na prednost pri zapošljavanju.

Ćazim Haliti ima 25 godina i nezaposleni je injženjer medicinske radiologije. U zagrebačkom KBC Sestre milosrdnice stažirao je, a potom položio stručni ispit.

“Taj KBC Sestre milosrdnice smatram svojim domom. Tu sam od 14. godine, i srednju školu i studentske dane sam tu proveo, i očekivao sam da ću dobiti ugovor o radu, da ću biti primljen u radni odnos”, kaže Ćazim.

Rijetki se školuju

Ali, nije. U godinu i pol natjecao se za 25 otvorenih radnih mjesta u struci. Smatra da je diskriminiran zbog svoje romske nacionalnosti.

“Žalio se jesam, ali to su onda banalni razlozi, tipa da nemam radnog iskustva na nekom uređaju koji više ne postoji. Ostali Romi smatraju mene primjerom da se ne treba školovati. Školovao si se – ne radiš, zašto bih se ja školovao”, priča Ćazim.

A školuju se rijetki. Srednju školu pohađa 330 romskih učenika. Samo ih 23 studira. U državnim i javnim službama zaposleno je dvoje visokoobrazovanih Roma.

Jedan je dužnosnik 20 godina bio je bez posla, došao je ravno s burze u Hrvatski sabor, javlja iz Zagreba reporterka Al Jazeere Martina Kiseljak.

“Završio sam Vojnu akademiju, završio sam prihološko-pedagošku naobrazbu i višu kineziologiju. I 20 godina nisam mogao dobiti bilo kakav posao, uvijek sam bio prekvalificiran”, kaže Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine.

Posao ne može pronaći ni Siniša Sead Musić, iako je završio studij financija i računovodstva.

Tražit će uvođenje kvota

“Stvarno bi se država trebala pobrinuti da mi budemo dobri putokazi, dobri primjeri, da možemo povesti mlade iz naselja, jer ako pričamo o mladim Romima iz naselja, u segregiranim naseljima, njima treba dobar primjer”, rekao je ovaj nezaposleni ekonomist.

Zato će Romi tražiti da se uvedu kvote, kako bi se u državnim i javnim službama zaposlili Romi koji za to imaju uvjete.

“Ako ne možemo jednog Roma zaposliti u jednoj godini, onda o čemu pričamo”, zaključuje Kajtazi.

Prema nekim istraživanjima, svako deveto romsko dijete koje završi osnovnu, upiše i srednju školu. A 98 posto hrvatskih Roma nema posao i prima socijalnu pomoć.

Izvor:

http://balkans.aljazeera.net