Evo kako su nastali Romi i zašto nemaju svoju državu!

Evo kako su nastali Romi i zašto nemaju svoju državu!

Kad je mudri kralj Guru otišao provjeriti što Luri rade sa zemljom koju im je dao, imao je što i vidjeti: pošto su samo svirali i pjevali, nisu obrađivali zemlju koja im je poklonjena, a stoku, oruđe i sjeme prodali su u bescjenje ..

Jedna od najpoznatijih romskih legendi o njihovom nastanku, Lurska legenda, koju je perzijski pjesnik Firdusi zabilježio u svojoj “Knjizi o kraljevima” još oko 420. prije naše ere, govori o Bahram-Guru, dobrodušnom i mudrom vladaru iz Sasanidski dinastije, koji je želeći da svojim podanicima olakša život, došao na ideju da im pronađe neku razonodu, ni ne sluteći da će imati presudnu ulogu u povijesti jednog naroda.

Kad je primijetio da su njegovi podanici iz dana u dan su sve tužniji, jer su stalno radili, bez odmora i zabave, Bahram-Gur je od kralja Kambodže i indijskog maharadže sankala zatražio da među svojim podanicima izaberu neku veću skupinu ljudi, koja ima talente i sposobnosti da olakša život drugim ljudima, što su ovi odmah prihvatili: nedugo zatim, kao dar indijskog maharadže, u Bahram-Gurov zemlju stiglo je 12.000 pjevača i svirača.

Da bi mogli živjeti od svog rada, Bahram im je dao zemlju, oruđa i sjemenje raznih biljki.

Ovi ljudi, po imenu Luri, koji su bili dobri glazbenici i zabavljači, sve vrijeme su svirali i pjevali, zbog čega su Bahram-Gurov podanici dobili volju za životom i oraspoložili se, a on konačno bio sretan.

Nakon godinu dana, mudri kralj Guru riješio je da provjeri što Luri rade sa zemljom koju im je dao, ali tada je imao što i vidjeti: pošto su samo svirali i pjevali, nisu obrađivali zemlju koja im je poklonjena, a stoku, oruđe i sjeme prodali su u bescjenje. Također, da ne bi gladovali, prosili su, što je njega posebno razljutilo, pa im je naredio da pokupe svoje instrumente i odu iz njegove zemlje.

Luri su ga poslušali i krenuli dalje, od kad lutaju svijetom, zabavljajući druge, uz pomoć svojih instrumenata i nekih životinja, poput majmuna ili medvjeda.

Osim priče o 12.000 lurskih pjevača i svirača od kojih su nastali današnji Romi, brojne su one u kojima je glavni lik ciganski car Penga, koji je poslije Boga bio najmoćniji na planeti.

Kad je Penga jednog dana, izazivajući Boga, okupio svoju vojsku i izdao zapovijed da udaraju u bubnjeve, zemlja i nebo tresli su se od lupnjavu.

Od tolike buke, navodno se i sam Bog uplašio, pa mu je predložio da žive u miru i slozi. Romski car je, međutim, nastavio ga provocira, dokazujući mu da je i on u stanju da pravi čuda: čas je izazivao grmljavinu, čas kišu, sve dok Bogu nije dojadilo. Tada je Bog silom nebeskom ubio Pengu, njegovo najmoćnije carstvo razorio i njegove podanike prokleo da neprastano idu od zemlje do zemlje, ne nalazeći nigdje mira.

Ovaj nomadski narod vremenom se podijelio u više plemena i skupina, koje imaju zasebne nazive i karakteristike.

Primjera radi, banjas su vlaško romsko pleme kome je materinji jezik rumunjski. Ovako ih najčešće nazivaju njihovi suplemenici Džambasi, a njihovo ime u prijevodu znači “rudari”. Banjas se nazivaju i Romi koritari u Slavoniji i Vojvodini, ali i Karavlasi u Bosni.

Džambasi govore romskim jezikom s mnogo primjesa rumunjskog. Bave se trgovinom, najčešće konjima. Ime su dobili od rumunjske riječi “geambas” koja znači: poznavalac konja, dobar jahač, ali i mangup, lupež i probisvet.

Kaldaraši su vlaško romsko pleme kome je romski jezik maternji. Vrlo su rasprostranjeni po svijetu, kako zbog svoje brojnosti, tako i zbog specifičnog zanimanja koje ih prisiljava da žive cergaski načinom života. Naime, oni se bave kotlarstvom, po čemu su i dobili ime. Govor kalderaške skupine, u manjoj mjeri, sadrži i pozajmljenice iz rumunjskog jezika.

Kad govore, otežu, pa ih drugi Romi ismejavaju.Veoma su ratoborni i nepovjerljivi. Istraživači pretpostavljaju da su Kalderasa iz naših krajeva rasprostranjeni po Australiji, Južnoj Americi. Njihov poznati rod Mačvaja, čijih pripadnika u velikom broju ima u Sjevernoj Americi i Kanadi, vodi porijeklo od mačvanskih Kalderasa.

Lejas su skupina vlaških Roma, koji su nekada bili nomadi. Sada su ti Romi, kao ustalom i gotovo svi ostali, naseljeni po selima i gradovima diljem sjeverne i sjeveroistočne Srbije. Riječ lae, znači i “potok”, pa ime tog romskog plemena prevode sa “potočari”, tj.oni koji žive pored potoka-vode.

Lovari su vlaško-romsko pleme čiji se pripadnici mogu naći po čitavoj Europi, a sebe nazivaju “neustrašivim svjetskim skitnicama koje krstare mnogim zemljama”. Lovari tvrde da su Mordvinova, što je u stvari ime jednog finskog naroda koji žive u srednjem toku Volge. Njihov jezik je romanizovani oblik romskog s velikim primjesama mađarskog, što ukazuje na to da su dugo živjeli zajedno s Rumunjima i Mađarima.

Pošto, pretežno, imaju ruska imena, može se zaključiti da su i tamo živjeli, a narod ih je jednostavno prozvao “ruski Romi”. Naselili su se u Obrenovcu, selima kod Požarevca, u Sefkerinu, Ćupriji, a jedan broj ih je ostao u Banatu. Porijeklo termina lovar nije utvrđeno, već o tome postoje brojne pretpostavke. Sremski Romi tvrde da ime ovog plemena potječe od riječi lova, odnosno novac.

Tamari je ime vlaško-romskog plemena čije ime znanost nije uspjela do kraja odgonetnuti. Smatra se da su Tamari najstarija skupina Roma koja se doselila u ove krajeve i koja je tijekom godina izgubila maternji jezik i prihvatila jezik sredine. U prošlosti su se bavili kovačkim zanatom, a kasnije i poljoprivrednim zanimanjima. U Srbiji govore isključivo srpskom jezikom i vrlo su ponosni što su ih Srbi prihvatili, jer su se praktično asimilirali u naš narod.

Rijetko kad pokazuju svoje romsko podrijetlo i tek u novije vrijeme počinju se deklariraju kao Romi. Ostale romske skupine ih vrlo teško prihvaćaju “za svoje”, prije svega zbog toga što ne govore romski jezik. Tamari su prihvatili pravoslavnu vjeru i uglavnom slave Sv. Petku. Imena i prezimena su im srpski, au svakom selu u Srbiji imaju barem po nekoliko kuća. Do nedavno su se ženili u udavali međusobno, au novije vrijeme mješoviti brakovi su sve zastupljeniji.

Gurbeti je ime skupine Roma, koji vuče korijen iz arapskog jezika. Ovo ime se u užem smislu se koristi za cergasi, ali se u Makedoniji između ova dva pojma pravi razlika.

Burgudžije su posebna skupina Roma, koja ne spada ni u turske, ni u albanske Rome. Oni se ubrajaju u tzv. “Grčke Rome” jer u njihovom jeziku ima primjesa novogrčkog. Mahom se bave kovačkim, burgijaskom, ili Klinčarskim zanatima. Ima ih u Južnoj Srbiji oko Aleksinca i Niša, ali su se zbog trgovine svojim proizvodima razišli po čitavom Balkanu. Svoja tradicionalna zanimanja poput izrađivanja crepulja ili mečkarenja, odavno su napustili.

Romski “obrt” koji je jedna od prvih asocijacija na Rome je i glazba. Osim što je ovaj narod oduvijek živio od pjesme i igre, romski muzikanti i romske igračice zauzimaju posebno mjesto iu srpske povijesti.

Naime, knez Miloš Obrenović i njegova familija imali su svoje Rome svirače, koji su svirali violinu i klarinet i pjevali “turske pjesme od dva stiha, većinom ljubavne”, iako im je “melodija više podsjećala na ratnu pjesmu, nego na izraz nježnih osjećanja” , kako su pisali svjedoci tog vremena.

Pored običnog sviranja o ručkovima i veseljima, svojom svirkom su pozdravljali Kneza Miloša za vrijeme raznih svečanosti, ispraćali ga na put i dočekivali s puta.

Osim Obrenovićima, Romi su svirali i pjevali i drugoj otmjenoj gospodi s početka 19. stoljeća. Tako su 1829. godine, violina Miloševog svirača Mustafe i njegove pjesme začinjavao ručak kod kneza Vase Popovića.

Turci nikad nisu igrali, ali su zato za njihove oči igrali Romi i Romkinje. Ovo nasljeđe od Turaka zadugo se održalo i među Srbima u oslobođenoj Srbiji. Romsko igranje je bilo ponekad vrlo lijepo, puno pokreta i figura, u kojima su se naizmjenično redali i harmonično dopunjivali istočnjački zanos i strast, tiha sentimentalnost i pritajeni sevdah.

U novije vrijeme, Romi na jugu Srbije počeli su formiraju puhačke orkestre koje čine klarinet, saksofon, razne vrste truba, daire, bubnjevi, tupani, zurle i tarabuka. Ti orkestri su vrlo popularni, kako po selima tako iu gradovima, a neki od njih su angažirani na saborima i sudjeluju u brojnim natjecanjima.

Izvor:

http://www.telegraf.rs

Tan2013-5-6_135042955_0
Tan2013-5-6_135042955_0
« 1 od 7 »