Crna Gora: Romski jezik je marginaliziran od strane institucija

Crna Gora: Romski jezik je marginaliziran od strane institucija

U okviru festivala “Odakle zovem” gostovala je Hedina Tahirović Sijerčić. Osim što se bavi književnošću, Hedina je član odbora eksperata Vijeća Europe za Europsku povelju za regionalne i manjinske jezike. Radila je i kao novinarka i urednica na radiju i televiziji, a objavila je veliki broj romskih pjesama, priča i legendi. Veliki doprinos predstavljaju i njena dva romska rječnika: Bosansko – romski i romsko bosanski kao i englesko- gurbetski i Gurbetski-engleski. Hedina je magistar a uskoro treba obrani i doktorsku disertaciju. Za FOS nam govori o romskoj kulturi, stereotipima i romskom jeziku.

FOS: Čime ćete se predstaviti podgoričkoj publici?

Hedina: Počet ću od samog pitanja identiteta kod Roma, o različitostima, dijalektima, prijevodima i naravno ženskoj knjževnosti. Reći ću sve što publiku bude interesiralo. Naravno, bitno je spomenuti i kulturu, tabue u kulturi kao io onome što mi Romi zovemo ” mahrimea ” odnosno pravila čistoće, pravila po kojima se netko smatra čistim ili nečistim Romom.

FOS: Koliko je teško iskorijeniti predrasude društva prema Romima i uopće manjinskim narodima?

Hedina: Vrlo je teško. Činjenica je da se predrasude i stereotipi samo mijenjaju ovisno o trenda i politike, ali teško ih je iskorijeniti, naročito što se Roma tiče. Romski narod i romski intelektualci na sve načine pokušavaju te predrasude smanje na neki način. I ja se nadam da će kroz ovo moje predavanje barem jedan dio publike prestati na stereotipan način misli o nama, da nas generalizira i razmišlja o Romima kao o neukom, neobrazovanom narodu koji krade i bavi se kriminalnim radnjama.

FOS: Značajan je Vaš doprinos romskoj književnosti. Međutim, postoji li dovoljno literature na romskom jeziku?

Hedina: Ne postoji naravno. U okviru moje doktorske teze istraživala sam romsku literaturu. Ja je prije svega dijelim na literaturu koju pišu sami Romi i literaturu koju pišu svi neromi o Romima. Moram zaista dati puno priznanje svim neromima koji su pisali bilo sa stereotipima ili sa simpatijama prema našem narodu, jer je to ipak neki početak na koji se mi nadograđujemo. Svojim znanjem kasnije možemo potkrijepimo sve ono što su oni do sada rekli o nama.

Pogledajte što Hedina kaže o marginalizaciji romskog jezika i mladim Romima koji sve više pribjegavaju stranim jezicima, a izbjegavaju svoj materinji.

FOS: Znamo da Vaša majka nije bila Romkinja, a da je otac branio da govorite romski jezik. Međutim, Vi ste ga naučili i čak vodili romske emisije …

Hedina: Odrasla sam u romskoj mahali u kojoj se govorio romski jezik. Mi nismo govorili jer nas je otac tjerao da idemo u školu. Romski je bio pasivan u našim ušima. Morala sam sama da se zainteresiram pa da sve to krene … A što se tiče moje majke, zanimljivo je da je ona bolje govorila romski nego moj otac. On ga skoro nije ni govorio. Također, kada sam upisala žurnalistiku nijesam imala pojma da ću raditi romske emisije. Baš u vrijeme kad sam diplomirala, na RTV Sarajevo su tražili novinara koji govori romski i koji može voditi emislim. Prijavila sam se. Bila sam jedina koja je diplomirala ali problem mi je bio jezik koji sam razumjela ali nijesam govorila. Brinula sam što da radim, kako sada sve to savladati. Onda sam otišla kod komšinice u mahalu, i da bih prošla test na radiju ispitivala sam je kako se što kaže. Ona mi je objašnjavala a ja zapisivala, tako sam i naučila.

FOS: S obzirom na to da ste živjeli iu Njemačkoj i Kanadi, kakav je tamo položaj Roma?

Hedina: Mislim da položaj Roma tamo nije bolje uređen. Međutim, ekonomska situacija je tamo bolja pa je i sam život ne samo Roma nego i svih onih koji dođu, bilo Srba, Crnogoraca … mnogo bolji. Standard života je drugačiji pa se i sam standard Roma popravio. U Njemačkoj postoji i nekoliko centara i nevladinih romskih organizacija koje zaista djeluju. Nedavno je otvoren i Institut za kulturu i umjetnost u Berlinu. Prvi put u povijesti Romi imaju svoju instituciju.To je zaista veliki napredak. Nakon toliko desetljeća borbe ovo je veliki korak.

Izvor: fosmedia.me