• Početna »
  • Hrvatska »
  • Branio Hrvatsku, a danas joj gotovo da nije ni državljanin: bez osobne, putovnice, domovnice i glasa
Branio Hrvatsku, a danas joj gotovo da nije ni državljanin: bez osobne, putovnice, domovnice i glasa

Branio Hrvatsku, a danas joj gotovo da nije ni državljanin: bez osobne, putovnice, domovnice i glasa

Među nama žive ljudi bez ikakvih prava. Bez prava glasa, bez traga da postoje… Ima ih nekoliko stotina. Vodimo vas u dom čovjeka koji je bio u Hrvatskoj vojsci ’91.-ve, ali ni danas nema osobnu, putovnicu ni domovnicu

Od svoje sedme godine, ukupno njih 53, Miloš Mitrović živi u Hrvatskoj za koju se borio, ali za koju – ne postoji.

Posao nema, a bez domovnice i osobne na burzi nema što tražiti. No, najveći problem imao je kada je završio u bolnici.

“12 tisuća i nešto kuna mi je došao račun kući, za šest dana bolnice, ali ja to nikada nisam platio niti sam to mogao platiti”, kazao nam je Miloš Mitrovićiz Capraških poljana.

Deset puta su mu odbili zahtjev za domovnicom…

“Kad je trebalo ginut’, ja se nisam pitao. Nisam postavljao nikakva pitanja i uvjete, ja sam se dragovoljno javio, a da danas ne mogu dobiti običan papir – jako žalosno”, prepričava.

U doslovno desetak kvadrata dijela ruševne kuće koja pripada HŽ-u živi s dvojicom sinova, snahom i dvomjesečnom unukom.

“Živim jer mi sin i snaha  primaju socijalnu pomoć. Do sad su imali 960 kuna, a sad imaju 1600 kuna porodiljne naknade. Eto od čega ja živim. Živim od tuđe milostinje”, dodaje.

Miloš nije jedini.  ‘Nevidljivih’ građana u Hrvatskoj ima puno više.

Procjenjuje se da u romskim zajednicama u Hrvatskoj živi oko 500 apatrida – ljudi bez domovine, bez ikakvih dokumenata i građanskih prava. A njih još 1000 ima tek privremeni boravak što znači da im prijeti opasnost da za državu također postanu nevidljivi.

Oni koji im pokušaju pomoći – teško ulaze u trag osnovnim dokumentima za dobivanje državljanstva.

“Neki Romi nisu bili svjesni, nisu obrazovani da bi sebi mogli isposlovati da moraju imati državljanstvo, osobnu, domovnicu ili rodni list”, izjavio je Stanoje Nikolić, predsjednik Županijskog vijeća romske manjine.

Žene rađaju s lažnim dokumentoima; djece nose lažna imena; neki nikada ne odu mnogo dalje od svog dvorišta… Prema podacima MUP-a izdano je tek 16 putovnica za apatride.

“Isprave koje imaju su često nedosatatne. Dio ih nikada nije ni tražio isprave o identitetu. Naši službenici su i pripadnici mobilnih timova… Tu pokušavamo riješiti administrativne zapreke kako bi olakšali rješavanje njihovog statusa”, poručujeVelimir Tišma, glasnogovornik MUP-a.

Zagrebačka zajednica Roma prije dva dana sastala se s ravnateljem policije baš zbog ovog problema.

“Da bi tim ljudima izašli u susret. Ne tražimo da se ide izvan zakona ili onima koji su tu godinu ili dvije, nego onima koji su tu godinama iz velikog neznanja i nepismenosti”, kaže Nedžadin Kamberovski, zamjenik predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine grada Zagreba.

Naša okolina nas oblikuje i uči životu. Dobar dio odgovornosti u tome ima država. Posebno kada je u pitanju obrazovanje građana među kojima, pa ni po Ustavu, ne bi nikada smjelo biti nevidljivih.

Izvor: vijesti.rtl.hr